KOJI JE SINDROM IZNENADNE SMRTI
Neočekivani dodaci kod mladih su intrigantni, no pojedinci u proširenom hazardu mogu igrati na sigurno
Upoznajte se s elementima rizika, uzrocima i liječenjem.
Što su neočekivano zatajenje srca i nagli kardiovaskularni prolaz?
Nagli kardiovaskularni prestanak (SCD) je nagla, iznenađujuća smrt uzrokovana gubitkom srčanog rada (neočekivano zatajenje srca). Iznenadna smrt srca glavni je izvor redovitog uzimanja u Sjedinjenim Državama, a razlog za to se može zaključiti iz otprilike 325 000 slučajeva smrti svake godine. Neočekivani kardiovaskularni prolaz odgovoran je za polovicu smrtnosti u konstrukciji koronarne bolesti.
Neočekivana smrt srca najčešće se događa kod odraslih osoba u dobi od 30-40 godina, a utječe na muškarce dva puta češće nego na žene. Ovo stanje je intrigantno kod djece. Kad god se dogodi neočekivani kardiovaskularni poremećaj, to se često događa tijekom stvarnog rada, poput utakmica, i normalnije je kod muškaraca.
Kako neočekivano zatajenje srca nije isto što i koronarna epizoda?
Neočekivano zatajenje srca nije koronarna epizoda (lokalizirana nekroza miokarda). Respiratorni zastoji se događaju kada barem jedna koronarna vena postane spriječena, sprečavajući srce da dobije dovoljno krvi bogate kisikom. U slučaju da kisik iz krvi ne može doći do srčanog mišića, srce postaje oštećeno i dolazi do zatajenja disanja – mrtvog tkiva miokarda.
S druge strane, naglo zatajenje srca događa se kada električni raspored srca ne funkcionira ili se njegovo djelovanje neočekivano pokaže iznimno sporadično. Srce kuca opasno brzo. Srčane komore mogu se drhtati ili tresti (ventrikularna fibrilacija ili kolebanje), a diseminacija je ozbiljno ugrožena i krv se ne prenosi u tijelo. U prvih nekoliko trenutaka, najveća opasnost je da će dotok krvi u um biti tako radikalno smanjen da će se pojedinac onesvijestiti. Prelaz slijedi u slučaju da se liječenje ne započne odmah.
Liječenje krize uključuje kardiopulmonalno oživljavanje (CPR) i defibrilaciju. KPR daje dovoljno kisika u plućima i prenosi ga u um sve dok se ne uspostavi tipična muzikalnost srca električnim udarom u prsa (defibrilacija). Svestrani defibrilatori koje koristi krizno osoblje ili kompjuterizirani defibrilatori (AED) mogu pomoći u spašavanju života pojedinca.
Učitelj Ristić: Nemojte krivo procijeniti izazove
Prof. dr. Arsen Ristić, načelnik Odjela za zatajenje srca i suradnik predstojnika Klinike za kardiologiju KCS, dao je do znanja RTS-u da su nezapažene vrste bolesti srčanog mišića koje bi zapravo mogle biti zapletene opasnim aritmijama ili iritacijom srčanog mišića najviše općepriznati razlozi za neočekivanu kardiovaskularnu smrt.
“U pandemiji Kovida neočekivani nestanak najčešće je posljedica pogoršanja srčanog mišića, koje u nekim slučajevima može nenametljivo proći u početnoj fazi. U svakom slučaju, povremeno daje rezultate i pacijenti imaju opasne aritmije već duže vrijeme. Sukladno tome, pacijenti “pola godine ne otvaraju ih zahtjevnim stvarnim naporima. To je najbolji način da se ova vrsta problema preduhitri“, kaže dr. Ristić.
Opet, dodaje, bitno je uočiti nasljedne tipove kardiomiopatije – bolesti srčanog mišića kod osoba koje se trebaju baviti sportom i ozbiljnim aktivnim radom, s obzirom na to da u tome, dr. Ristić ima smisla, spriječit ćemo zamislivu naglu smrt srca.
Također, dodaje posjetitelj Dnevnika, razlog naglog kardiovaskularnog prolaza mogu biti i neurološke bolesti – proširenje vena velikog mozga, pucanje aneurizme u umu, virusne bolesti, nasljedne tegobe i brojni različiti problemi.
Ističe da je od ključnog značaja fokusirati se na svaku vrstu problema i kontaktirati odabranog stručnjaka koji će nas, ako je bitno, aludirati na dodatne procjene.
“Ne bismo trebali krivo procjenjivati poteškoće. Pojedinci kažu: zbilja, ja sam pomalo cool, s vremena na vrijeme moje srce malo izbjegne, nema nikakve razlike, mogu se boriti, igrati utakmicu, klub se oslanja na mene Samo trebamo shvatiti da je ovo razdoblje kada se moramo više usredotočiti na svoju dobrobit i da, bez obzira na to što problemi nisu pravi i ozbiljni, radimo pretrage u istraživačkom centru, posjećujemo kardiologa, radimo test tlaka , ultrazvučne procjene i 24-satni EKG po potrebi.“, savjetuje dr. Ristić.
Kako je naveo, izuzetnu pažnju treba posvetiti osobama koje su u obitelji doživjele neočekivanu smrt srca, a to je, ističe Ristić, stvarnost koju ne treba podcjenjivati.
