šest destinacija koje u budučnosti verovatne neče više biti.
Šest destinacija koje u budučnosti verovatne neče više biti.
Ako imamo barem malo mašte, lako možemo zamisliti scenarij futurističkog filma u kojem od svih svjetskih destinacija i znamenitosti kakav ih danas poznajemo, ostaje samo šačica. Nažalost, ideja ima mnogo više veze sa stvarnošću nego što se čini, jer će globalno zagrijavanje ekstremne vremenske pojave u budućnosti učiniti još češćim. Duge suše, požari velikih razmjera poput australijske, porast razine mora i uništavanje prirodnih staništa nažalost su realna budućnost. Ni najveće turističke atrakcije i mjesta neće biti zaštićeni od vremenskih prilika. Kako će izgledati naš svijet 2100.?
Područja koja su ugrožena klimatskim promjenama:
Veliki koralni greben u Australiji
Australijsko tijelo morskog parka izvještava svakih pet godina o stanju Velikog koralnog grebena, popularnog turističkog odredišta mnogih putnika i ronilaca. To je najveći sistem koralnih grebena na svijetu, ali pitanje je koliko dugo. Podaci iz 2019. ne pokazuju dobro, jer su izražene promjene temperature mora uzrokovale masovno izumiranje koralja između 2016. i 2017. Ako su šume ‘pluća’ Zemlje, isto je i za koraljne grebene i more. Ali prema više od polovine svjetskih koralnih grebena, koji uključuju i grebene Belizea i Bahama, postoji opasnost da se pogorša. Ograničavanjem globalnog zagrijavanja na samo 1,5 ° C sačuvalo bi se više od 10 posto svih svjetskih korala; da bi se spasila polovina, temperatura ne bi trebala porasti za više od 1,2 ºC.
Kip slobode u Newyorku
Kip slobode stoji na ostrvu slobode i simbol je slobode. Međutim, za mnoge imigrante koji su u Sjedinjene Države stigli preko New Yorka, statua je oduvijek bila nada. Popularnu znamenitost, zajedno s Otokom Ellis, 2012. godine oštetio je uragan Sandy, a za obnovu statue morali su potrošiti čak 77 miliona dolara. Uragan Sandy je oluja koja se, prema stručnjacima, javlja samo jednom u 700 godina. Ali zbog klimatskog zagrijavanja ni prognoze nisu ohrabrujuće. Zabrinuti znanstvenici smatraju da je kip značajno ugrožen jačim i češćim olujama i promjenom razine mora, koji se na atlantskoj obali povećava 4 puta brže nego na ostatku američke obale.
Ledenik Ilulissat Icefjord na Grenlandu
Ilulissat Icefjord jedno je od najljepših prirodnih čuda Grenlanda sa svojim čarobnim odrazima aurora borealis. Ali pitanje koliko dugo. Arktik se zagrijava dvostruko brže od svjetskog prosjeka, a postupno topljenje leda samo je fizička manifestacija sve vruće planete. Led je mnogo važniji za održavanje ravnoteže nego što se čini. Ledene ploče igraju veliku ulogu u refleksiji sunčevih zraka natrag u svemir, ali zbog globalnog zagrijavanja, čak 413 gigatona leda se topi svake godine, što ima snažan utjecaj na porast razine mora.
Venecija u Italiji
Plutajući grad, kako ga neki nazivaju Venecija, često se spominje i u vezi s klimatskim promjenama, budući da porast razine mora dovodi do poplava ulica i trgova. Godine 2019. ovaj popularni istorijski grad, sagrađen u laguni italijanske obale posjetilo je skoro 36 miliona turista. Ali, česte poplave, koje se javljaju osobito kod plime, predstavljaju veliku opasnost za grad, posebno zbog produbljivanja morskih kanala kojima su htjeli spustiti putničke brodove bliže gradu. Da bi zaštitili poznate gradske trgove od oštećenja, 2003. godine izgrađene su tri mobilne barijere otporne na poplave kroz glavne kanale, za koje je izdvojeno gotovo 7 milijardi dolara. Trebali bi omogućiti kontrolu vodostaja lagune.
Maldivi
Maldivi su oduvijek smatrani destinacijom iz snova koju mnogi putnici imaju na njihovoj listi želja. Niz od 1.200 otoka okružen tirkiznim morem izgleda kao raj na Zemlji, ali pitanje koje zabrinjava mnoge stručnjake je koliko dugo će još postojati. Otoci su izuzetno niski, njihova najviša točka nalazi se na otoku Villingili i nalazi se na samo 5,1 metara nadmorske visine. Povećanje razine mora do kojeg bi došlo s porastom temperature od 2 ºC ili više rezultiralo bi potonućem atola. Ista sudbina čeka i druga nizinski ležeća otoka, poput Fidžija i Maršalovih ostrva.
Ostrva Galapagos kod Ekvadora
Vulkanska ostrva, koja se nalaze oko 1.000 kilometara zapadno od Ekvadora, dom su jednog od najljepših, ali i najosjetljivijih ekosustava na svijetu. Ali čak i to prijeti ljudskim uplitanjem u prirodno stanište, kao i klimatskim promjenama. Zagrijavanje oceana, promjene kiše i ekstremni vremenski događaji vjerovatno će vremenom poremetiti ravnotežu na otocima. Prema riječima stručnjaka, najveći problem predstavlja vremenski fenomen el niño. S klimatskim promjenama, njegov broj će se vjerovatno udvostručiti u narednih 200 godina, a posljedice bi mogle biti katastrofalne, posebno za stanovništvo Galapagoških pingvina, iguana i drugih vrsta. Za usporedbu – od 80-ih godina prošlog stoljeća, populacija iguana smanjila se za čak 75 posto.
